BUDIMO JAČI, BUDIMO SLOŽNI, BUDIMO BOŠNJACI!

Povijesni korijeni Bošnjaka

Bošnjaci su narod čiji korijeni sežu u 6. i 7. stoljeće u vrijeme velike seobe Slavena, a identitet u odnosu na susjedne narode stječu od 15. stoljeća za vrijeme turske vladavine. Bošnjaci pripadaju islamskom civilizacijskom krugu, a potječu od pučanstva srednjovjekovne Bosne, kao i susjednih država Srbije, Crne Gore i Hrvatske koji su prihvatili islam za vrijeme dugogodišnje turske uprave.

Razumljivo je stoga da Bošnjaka najviše ima u tim zemljama: Od oko tri milijuna danas je u Bosni i Hercegovini nastanjeno 2 milijuna. Iako su rasuti po cijelom svijetu treba spomenuti veliki skupinu od oko 350.000 Bošnjaka koji danas žive u Turskoj gdje su se u najvećem broju preselili pod naletom Austro-Ugarske u vrijeme aneksije Bosne i Hercegovine.

Nacionalno osvješćivanje Bošnjaka

Kroz burnu povijest narod Bosne i Hercegovine Bošnjaci su mijenjali je svoje ime (Bošnjanin, Bošnjak). Tek slomom komunizma i Jugoslavije, kroz rat u Bosni i Hercegovini, dogodilo se snažno nacionalno osvješćivanje Bošnjaka.

Na inicijativu Muslimanske bošnjačke organizacije, uz podršku Stranke demokratske akcije, bošnjačke inteligencije i drugih pozitivnih snaga razvio se snažan nacionalni ponos učvršćen kroz identifikaciju s nacionalnim imenom Bošnjak. To je bila najveća motivacijska snaga u obrani ljudskog dostojanstva i opstanka Bošnjaka – muslimana kao pojedinca, kao naroda i Bosne i Hercegovine kao države.

Stoga ne čudi činjenica da je 28. rujna 1993. na 2. Bošnjačkom kongresu «plebiscitarno» usvojeno  novo-staro ime Bošnjak za pripadnika naroda koji se do tada službeno zvao Musliman.

Danas je u BiH naziv Musliman u smislu nacionalnog opredjeljenja gotovo nestao.

Musliman ili Bošnjak, dilema koja kopni i nestaje

Za vrijeme popisa stanovništva Hrvatske 1991.godine više od 43 tisuće osoba izjasnili su se kao Muslimani jer tada Bošnjak kao nacionalno ime nije bio službeno uveden. Nakon što je Bošnjak postao službeni naziv Muslimani u Hrvatskoj  postupno prihvaćaju naziv Bošnjak kao nacionalno ime tako da se prilikom popisa stanovništva 2001. Bošnjacima izjasnilo njih 20.755. Ovaj pozitivni proces neupitno se nastavlja.

Pravo je svakog građanina na nacionalno opredjeljenje i izbor ne treba nikome nametati. Međutim, sve je veći broj muslimana svjesno svoje nacionalne pripadnosti na koju mogu biti ponosni. Za vrijeme bivše SFRJ i Ustavnih promjena 1971. godine muslimani su postali konstitutivni narod u Jugoslaviji i BiH i tako stekli status naroda. Na taj način su se razlikovali kao pripadnici islamske vjeroispovijesti od drugih naroda jer musliman može biti Albanac, Crnogorac, Makedonac, Turčin a nakon  28. rujna 1993. musliman može biti i Bošnjak.

Procesu nacionalnog osvješćivanja na području Siska i Sisačko – moslavačke županije pomogle su svojim kvalitetnim programima Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Sisačko – moslavačke županije, Bošnjačko kulturno umjetničko društvo „NUR“Sisak, Udruga bošnjaka branitelja domovinskog rata Siska i Sisačko – moslavačke županije, Bošnjačka nacionalne zajednica Siska i Sisačko – moslavačke županije, SDAH Siska i Sisačko – moslavačke županije i mediji koji su o ovom pitanju uvijek korektno pisali.

Svi oni koji su prihvatili najstarije povijesno ime Bošnjak kao nacionalno ime shvatili su da time postaju priznat narod u Republici Hrvatskoj i kao takav, temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i drugih pozitivnih propisa, ostvaruje pravo na kulturnu autonomiju u najširem značenju riječi.

Jednostavan i besplatan postupak preimenovanja

Ostvarivanje tih i drugih prava i artikuliranje neriješenih pitanja Bošnjaka u Sisku bit će lakše ostvariti ako se svi ili većina Muslimana preimenuju u Bošnjake.

Postupak preimenovanja je jednostavan i besplatan. Treba se odreći malo osobnog komoditeta i otići u svoj Matični ured i popuniti propisan obrazac. Ovim činom svaki punoljetni Bošnjak u RH moći će slobodno učestvovati u izborima za biranje zastupnika nacionalnih manjina, a Bošnjaci kao narod biti će u većem broju zastupljeni tamo gdje se o njima odlučuje o to su gradska i županijska vijeća i Hrvatski sabor.

Lokalni izbori – povijesna prilika Bošnjaka

Za Bošnjake Siska i Sisačko – moslavačke županije lokalni izbori koji će se održati 17. svibnja 2009. godine povijesna su prilika da se kao narod afirmiraju i izaberu svoje predstavnike u strukture vlasti u Gradu i Županiji. To će moći ako se u što većem broju izjasne (preimenuju) u Bošnjake i izađu na ove i buduće izbore. Svi oni koji se izjašnjavaju kao Muslimani u smislu nacionalnog imena svoje glasove zapravo rasipaju i daju ga drugima koji su u većem broju.

Biti Bošnjak ne znači odricati se muslimanstva!

Zadržati ime Musliman kao nacionalno ime znači odricati se prava koja Bošnjaci mogu ostvarivati u Hrvatskoj. Ako se većina Muslimana izjasne kao Bošnjaci snažno će ojačati svoju poziciju i utjecaj na svim razinama vlasti. Prema propisima imat ćemo  više sredstva za njegovanje kulture i običaja, u većem broju se zapošljavati u državnim institucijama, ustanovama i tvrtkama, lakše ostvarivati pravo na informiranje, upotrebu materinjeg jezika i pisma te ostvarivanje temeljnih gradskih prava i sloboda.

Odgovornost svih političkih stranaka, vijeća i udruga

Velika je odgovornost političkih stranaka koje zastupaju interese Bošnjaka a to je Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDAH) i novoosnovana Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske (BDSH) i svih bošnjačkih asocijacija da pred ove lokalne izbore jasno artikuliraju probleme i interese Bošnjaka, da se udruže i složno pušu u istu tikvu i odaberu koalicijskog partnera s kojim će moći rješavati probleme Bošnjaka i naših sugrađana. Svako soliranje stranaka, udruga ili pojedinaca slabi poziciju i šanse Bošnjaka na lokalnim izborima.

Budimo jači, budimo složni, budimo Bošnjaci. Odlučujmo sami o svojoj sudbini!

Predsjednik Vijeća

BNM Grada Siska

Agan Velić, prof.