Udruga



Kontakt UBBDRH OGS i SMŽ

Braće Kavurić 10d, Sisak

Tel. fax + 385 44-521-263

mob.099 310 9906 predsjednik

e-mail: ubbdrhsk@net.hr


Bošnjaci Sisačko-moslavačke županije

NASLOVNA

OBILJEŽEN DAN DRŽAVNOSTI BiH U SISKU

U povodu 25. studenoga Dana državnosti BiH, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska  24. studenoga 2010.godine u domu Mjesnog odbora „Eugen Kvaternik“, Sisak – Caprag organizirali su javnu tribinu pod nazivom „Bošnjaci između vjere i nacije“.

Tribinu je vodila gđa Sena Kulenović, članica Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske  „Preporod“ iz Zagreba.

U ime organizatora, skupu se obratio predsjednik Županijskog vijeća Hamzalija Hafizović toplo pozdravivši uvažene goste i sve nazočne. Potom je govorio o Danu državnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava  25. novembra (studenoga) u spomen osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a koja je  održana 25.11.1943. u Mrkonjić Gradu i koja je postavila temelje suvremene državnosti BiH. To je naša druga domovina  sazdana na višestoljetnoj tradiciji tolerancije i suživota različitih naroda, kultura i religija. Država u kojoj tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, na principima ravnopravnosti i jednakosti, nastoje izgraditi suvremenu državu kojoj je mjesto u europskoj zajednici država i naroda.

Zatim je u ime organizatora i u ime svih oni koji nose u srcu i vole BiH uputio iskrene čestitke svim građanima BiH i čestitao im Dan državnosti 25. novembar.

Skupu se obratio i zamjenik gradonačelnika  prof. Agan Velić koji je u ime Grada Siska i gradonačelnika Dinka Pintarića uputio prisutnima srdačne pozdrave i poželio dobrodošlicu uvaženim gostima iz Sarajeva akademiku prof.dr. Muhamedu Filipoviću i prof.dr. Alagi Derviševiću te drugim uzvanicima i gostima.

Zatim je podsjetio da nam uskoro, tijekom 2011. godine, slijede dva važna događaja: Prvi, manjinski izbori za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina te je pozvao i zamolio sve Bošnjake da izađu na izbore i izaberu najbolje ljude koji će ih predstavljati i zastupati na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini.

Drugi događaj je Popis stanovništva Hrvatske  koji je za Bošnjake iznimno važan jer je u današnjim evidencijama velik broj Bošnjaka u rubrici nacionalne pripadnosti upisan kao Musliman. Uputio je jasnu poruku svim Bošnjakinjama i Bošnjacima koji su u matičnim knjigama evidentirani kao Muslimani da je veoma važno da posjete matični ured u Županiji i izvrše konverziju imena Musliman - Bošnjak.

O tom problemu i o identitetu Bošnjaka govorio je i uputio važne poruke ugledni akademik prof. Muhamed Filipović. Započeo svoj govor od postanka Bosne, naglasio je da je Bosna imala i koristila sve atribute državne samostalnosti (srednjovjekovna Bosna) te da su Bošnjaci autohton narod koji je njegovao i sačuvao tradiciju i ideju bosanske države, ideju multilateralnosti i tolerancije.

Potanko je objasnio, navodeći niz povijesnih činjenica, dokumenata i podataka, da su tijekom povijesti svi ljudi na prostru Bosne u etničkom smislu bili su Bošnjaci i da su se služili bosanskim jezikom.

U srednjovjekovnoj Bosni, Bošnjani su bili pripadnici heretičkog vjerovanja i nisu priznavali ni katoličku ni pravoslavnu crkvu. Pod utjecajem Rima i Bizanta dolazi do prisilne konverzije heretičkih Bošnjaka na katoličanstvo, odnosno pravoslavlje, a u Otomansko doba Bošnjani postupno prihvaćaju Islam.

Stari oblik imena Bošnjani, vremenom se, kao i jezik, mijenja u moderniji oblik Bošnjaci, baš kao i oblici imena - Srblji (Srbi), Horvati (Hrvati) itd. Zbog slabljenja otomanske imperije i sve jačeg osamostaljivanja susjednih zemalja Hrvatske i Srbije Bošnjaci-pravoslavci, sve češće se izjašnjavaju kao Srbi, a Bošnjaci-katolici kao Hrvati. Bošnjaci-muslimani ostaju pri svom imenu, koristeći naziv Bošnjak.

U Kraljevini Jugoslaviji i u prvih 20-tak godina Titove Jugoslavije, bilo je  zabranjeno postojanje bošnjačke nacije i korištenja imena Bošnjak a zabranjen je i bosanski jezik.  Bošnjake su tretirali kao nezrele, neopredijeljene  te su se mogli izjašnjavati ili Srbima ili Hrvatima, a nakon toga uvedena je rubrika Ostali što su mnogi iskoristili.

I u vrijeme komunističkog režima  Muslimani su bili izloženi četničkom klanju u II svjetskom ratu. Donošenjem deklaracije na sjednici ZAVNOBIH –a  Bošnjaci su se trebali izboriti za svoje ime i svoja prava. Na spomen Bošnjak srpski i hrvatski političari su reagirali sa činjenicom da bi u tom smislu Bošnjaci bili jedini narod BiH. Tek Ustavnim promjenama iz 1971. godine Bošnjaci postaju konstitutivan narod ali pod nacionalnim imenom Musliman. Znači nametnuto im je nacionalni ime na način da se izjednači vjera i nacija što je bilo apsolutno neodrživo. Nitko nema pravo da uzme ime ono koje pripada svakom pripadniku Islama u svijetu. Svako ko kaže da je Musliman ujedno je i fundamentalist, te je teza fundamentalizma korištena s ciljem da se Islam kao vjera ocrni, da se muslimanima onemogući nacionalna identifikacija, da se ona ospori, osudi i izvede pred sud.

Alija Izetbegović, svjestan činjenice da je sazrjelo vrijeme za ponovnu afirmaciju bošnjaštva daje podršku Svebošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu i 1993. godine donosi deklaraciju o vraćanju imena Bošnjak.

I na kraju, prof. Filipović je poslao jasnu poruku svakoj Bošnjakinji odnosno Bošnjaku.: „Nacionalno ime nas veže za našu matičnu državu. Ako želiš svoj pravi identitet, historijski utemeljen na tradiciji, vjeri, kulturi i običajima moraš onda jasno reći ja sam Bošnjak. Ne možeš reći ja sam Musliman jer muslimanska nacija ne postoji.“

Ovu poruka čulo je 100-tinjak učesnika tribine koji su zamoljeni da je prenesu svojim prijateljima, poznanicima, susjedima i da na vrijeme odu u matični ured i popune propisan obrazac i izvrše konverziju imena iz Musliman u Bošnjak, te da spremno dočekaju Popis stanovništva 2011. godine i rubriku nacionalne pripadnosti odaberu ime Bošnjak odnosno Bošnjakinja. To je iznimno važno jer će se tada puno lakše ostvarivati sva prava koja garantira Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i drugi pozitivni zakoni RH.

Prisutnima se obratio i prof. Alaga Dervišević govoreći o nizu knjiga prof. Filipovića koje upravo govore i tumače problem identiteta Bošnjaka i koje su prevedene na više stranih jezika. Naveo je i svoje  naslove kao i značajne naslove drugih autora na tu temu. Knjige se mogu naručiti preko Gradskog i Županijskog vijeća bošnjačke nacionalne manjine.

01. 12. 2010.